Infrabett – termo terapija
MEDICINSKO MIŠLJENJE O PRIMJENI TERMOTERAPIJE MATHERM-infrabett TERAPIJOM GRIJANJA
TERMOTERAPIJA
Spada u skupinu fizioterapijskih postupaka kojima nastojimo, primjenjujući toplinske podražaje, postići jačanje fizioloških reakcija i promjena psihičke reaktivnosti bolesnika.
Opće je poznato da djelovanje topline na organizam stimulira rad bubrega i nadbubrežne žlijezde, širi krvne žile u koži, čime se povećava protok krvi kroz tretirano područje, lagano povećava srčanu frekvenciju, povećava frekvenciju disanja, povisuje tonus mišića i ostalih organa probavnog trakta, te ubrzava peristaltiku (rad crijeva) i smanjuje napetost mišića.
Značajan učinak termoterapije koristi se i u liječenju boli. Postoje različiti načini u primjeni topline u cilju popuštanja boli: topla odjeća, topla voda, topli jastuci, pokrovi za ležaj, topli smotuljci, tople kupke i drugo.
TERAPEUTSKI UČINCI TOPLINE
Uključuju povećanje rastezljivosti kolagenog tkiva, smanjenje ukočenosti zglobova, opuštanje mišićne napetosti, smanjuju upalna stanja, otok (edem) i pomažu u subakutnoj fazi liječenja, pospješujući krvni protok. Poboljšan krvni protok u zahvaćenom području poboljšava dovod proteina, hranjivih tvari i kisika, čime pospješuju ozdravljenje.
Ima mišljenja da je vlažna toplina puno bolja za zagrijavanje tkiva nego suha toplina, zato jer se mokri transfer puno brže prenosi toplinom od zraka no klinička istraživanja ne potvrđuju tu činjenicu. Isto tako postoje mišljenja da vlažna toplina prodire dublje nego suha, međutim novije studije ukazuju na činjenicu da vazodilatacija (širenje krvnih žila) koja omogućuje bolji protok krvi suhim grijanjem. Upravo to širenje krvnih žila je prvi objektivni pokazatelj terapije toplinom.
Toplina uzrokuje povišenje temperature tkiva – dolazi do vazodilatacije, a to povećava dovod kisika i prehrambenih tvari (nutrigenata), odstranjuje ugljični dioksid i metaboličke produkte. Kako je toplinski učinak vazodilatacija, toplina se ne koristi za tkiva koja imaju neadekvatnu vazodilataciju, npr. akutne ozljede, krvarenja, tkiva s jakim kožnim oštećenjima.
Toplina (termoterapija) ima svoje mjesto i u liječenju infekcija i malignih bolesti. Stanice raka i mnoge bakterije imaju vrlo loš mehanizam adaptacije na fiziološki stres – toplinu, stanice raka su puno vulnerabilnije (osjetljivije) od normalnih stanica.
Za glavobolju i migrenu pomaže toplina koja se primjenjuje na mišićima vrata i gornjem dijelu leđa. Toplina poboljšava rastezljivost kolagenih vlakana, te tako toplina može smanjiti ukočenost pojedinih zglobova, smanjiti mišićnu napetost i pomoći u resorpciji hematoma.
Bolest današnjice križobolja često nastaje kao rezultat naprezanja mišića, nefunkcionalnog položaja tijela, pretjeranog vježbanja ili neke druge tjelesne aktivnosti. Meka tkiva i mišići su napeti, pravilna cirkulacija je ograničena, a mozak prima signale boli iz tog područja tijela. Tada je također toplinska terapija najučinkovitija tijekom liječenja. Korist od terapije grijanja uočena je kod kroničnih degenerativnih promjena kosti i zglobova kao na primjer kod artritisa.
KONTRAINDIKACIJE ODNOSNO RELATIVNE INDIKACIJE ZA PRIMJENU TOPLINE U MEDICINSKOJ PRAKSI
Ne grijati područja koja su nedavno zračena, ona u kojima dotok krvi u kožu nije normalan, otekle limfne čvorove i okolna područja, kao niti područja iznad flastera u kojima je narkotik
- Kod akutnih ozljeda, naglo nastalog išijasa bolji su efekti učinka leda nego topline
- Kod ateroskleroze je smanjena osjetljivost u stopalima, te se jačom dozom topline mogu pojaviti oštećenja kože koje bolesnik ne osjeća
- Električne grijače izbjegavati kod bolesnika s ugrađenim elektostimulatorom
NAPOMENA
Ove informacije za terapiju toplinom nisu zamjena na druga liječenja. Katkada terapiju toplinom treba kombinirati i terapijom ledom, tjelovježbom, dodatnom medikamentoznom terapijom ili nekom drugom procedurom fizioterapijskih postupaka, o čemu se konzultirajte s vašim liječnikom.
Doc.dr. sc. Damir Kovač, dr. med
Primarius, spec. kirurg i neurokirurg
Naručite besplatnu prezentaciju u svom domu i ostvarite posebne pogodnosti!
Dr. Damir Kovač
Doc. dr. sc. Damir Kovač, specijalist neurokirurgije i opće kirurgije
Znanstveni suradnik, primarius
Naslovni docent na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu
Član je:
- Hrvatskog liječničkog zbora
- Hrvatske liječničke komore
- Hrvatskog neurokirurškog društva
- Hrvatskog vertebrološkog društva
- Svjetskog i europskog neurokirurškog udruženja (WANS, EANS)
Doc. dr. sc. Damir Kovač specijalistički ispit iz kirurgije položio je 1980. godine te je od tada zaposlen na Odjelu za neurotraumatologiju, Klinike za kirurgiju, Kliničke bolnice „Dr. Mladen Stojanović“.
Specijalistički ispit iz neurokirurgije položio je 1984. godine a od 1986. godine radi u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“.
Od 1992. godine voditelj je Jedinice poslijeintenzivnog liječenja, a od 2010. godine voditelj je Odjela za poslijeintenzivno liječenje Klinike za neurokirurgiju.
Završio je više poslijediplomskih tečajeva a poslijediplomski studij iz opće kirurgije završio je 1984. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Tijekom 1988. godine boravio je šest mjeseci na edukaciji kao stipendist Berlinskog senata u neurokirurškoj klinici Steglitz u Zapadnom Berlinu kod prof. dr. Maria Brocka.
Daljnju edukaciju provodio je i na Klinikama u Sjedinjenim Američkim Državama (Chicago, Savannah, Boston) te više navrata u Münchenu, Berlinu, Bruxellesu i Zandvoortu u Nizozemskoj. Uglavnom je boravio na odjelima spinalne kirurgije.
Sudjelovao je u 3 znanstveno – istraživačka projekta potpomognuta od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske a koji su se provodili u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“.
U znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni suradnik izabran je 1993. godine.
Područje užeg interesa mu je spinalna kirurgija.
Od 1989. godine do 2013. godine bio je voditelj 16 tečajeva iz spinalne kirurgije u sklopu trajne izobrazbe liječnika organiziranih u suradnji Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“ s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim vertebrološkim društvom HLZa i Klinikom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova od kojih 11 znanstvenih u međunarodnim indeksiranim časopisima (6 u CC).
Od 1989. godine uvodi u praksu novu metodu liječenja hernije lumbalnog diska – perkutanu endoskopsku diskektomiju.
Sudjelovao je u izradi 2 stručne knjige i 12 stručnih skripti.
Od 2008. godine naslovni je docent u dodiplomskoj nastavi iz predmeta „Neurokirurške posljedice bolesti središnjeg živčanog sustava“.
Za predsjednika Hrvatskog vertebrološkog društva HLZa izabran je 2004. godine te 2008. godine u drugom mandatu.
Dobitnik je najvišeg odlikovanja Hrvatskog liječničkog zbora „Ladislav Rakovac“ te ordena reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos hrvatskoj kulturi.
Začasni je član Hrvatskog vertebrološkog društva a dobitnik je nagrade za životno djelo za unapređenje novih kirurških tehnika od Hrvatskog društva za spinalnu kirurgiju.
Pošaljite upit ili narudžbu za proizvod ili nazovite 091/4000-960, 01/66 99 361.
